Čarobno bobičasto voće

Ako me pitate što me najviše veseli tokom kasnog proljeća i ranog ljeta, odgovor će uvijek biti isti- dozrijevanje bobičastog voća!

Jedva dočekam one prve eko jagode koje krenu sredinom svibnja, a sve do kraja srpnja trudim se kupovati, brati, i jesti veće količine svih moguće vrste bobica: maline, kupine, borovnice, ribizl, brusnice, drijenak, aronija i dud, i to ne samo zato što ih sve od reda obožavam već i zato što je bobičasto voće prava super-hrana.

Tokom sezone njihova dozrijevanja možemo se njima šopati u sirovom obliku, no važno je znati kakve bobice ubrati ili kupiti, i kako ih ispravno skladištiti kako bi  se spriječilo kvarenje i zadržala svježina.  Budući da bobičasto voće, za razliku od nekih drugih vrsta voća, ne dozrijeva nakon branja, vrlo je važno da se bere, kupi, i jede kad je zrelo!

Najbitnije: ispravno skladištenje

    • Bobičasto voće nemojte unaprijed rezati i usitnjavati, već to  učinite netom prije serviranja!

Kako zrelo bobičasto voće, slično kao i gljive, marelice, smokve i avokado ima brži metabolizam, brže i propada, za razliku od jabuka, krušaka i kivija čiji je metabolizam usporen pa bolje podnose stajanje.Kvarenje ubrzavaju mikrobi koji su uvijek prisutni na površini voća i u zraku. Voće sadrži veći udio kiseline od povrća pa je zato nešto otpornije na bakterije, no podložnije je napadu gljivica i plijesni pa će se brže i lakše upljesniviti. Oštećeno ili usitnjeno bobičasto voće posebno je sklono kvarenju, jer oštećeno tkivo potiče obrambenu aktivnost okolnih stanica, što uzrokuje iscrpljivanje nutrijenata i promjenu boje i okusa, te je unutrašnje tkivo voća izloženo napadu mikroba.

    •  Bobice ne ispirite vodom!

Voda oštećuje njihovu tanku zaštitnu opnu pa će oprane bobice brže propasti. Ako ih sami berete nije ih potrebno prati, a ukoliko su kupovne properite ih nježno hladnom vodom netom prije jela. Budući da bobičasto voće sadrži veliku količinu vode, dobro ga je čuvati u zatvorenim posudama u hladnjaku kako bi se spriječilo isušivanje. No, u zatvorenim posudama kondenzira se vlaga pa je mudro dno posude u kojoj čuvamo bobičasto voće prekriti papirnatim ubrusom, što će usporiti kondenzaciju i razvoj plijesni. 

    • Ladice u hladnjaku i zdjele u kojima se čuvaju temeljito i često čistite kako bi se smanjila izloženost mikrobima!

Jedna pljesniva bobica ‘zarazit’ će vrlo brzo okolne bobice, pa je važno da se zahvaćeno voće odmah baci. Nikada ih ne naguravajte u male posudice! Budući da bobičasto voće raste u umjerenom pojasu, najbolje ga je čuvati na temperaturi što bližoj nuli, jer će tako dulje ostati svježe.

U vrhu sezone dozrijevanja, kada je cijena bobičastog voća najpovoljnija, isplati se kupiti veće količine kako bi u svim vrstama bobica mogli uživati i u ostalim dijelovima godine!

Koji je najbolji način da ih ‘pospremimo’ za korištenje kasnije, a što možemo napraviti da bi zadržali okus, boju ili teksturu tokom pripreme? Evo nekoliko savjeta!

    • Zamrzavanje je dobar način čuvanja bobičastog voća za korištenje tokom godine, no važno ga je dobro zapakirati kako ne bi bilo u dodiru sa zrakom i vlagom u zamrzivaču. Izlaganje voća suhom zraku unutar zamrzivača uzrokuje oštećenja, pa voće otvrdne i poprimi ustajali okus.
    • Pigmenti crvene, ljubičaste i plave boje u bobičastom voću, antocijani, topivi su u vodi stoga će bobičasto voće, ako ga prokuhavamo u vodi, izgubiti svoju karakterističnu boju. No to možemo spriječiti ako u vodu dodamo limunov sok, jer citrusna kiselina iz limuna dodaje kiselost, a kiselost sprječava diskoloraciju.
    • Možda vam se dogodilo da ste pekli biskvitni kolač s borovnicama i  neugodno vas je iznenadila zelena boja koju su borovnice poprimile tokom pečenja? Razlog je alkalni dodatak u tijestu u obliku praška za pecivo i/ili sode bikarbone koji uzrokuje te neočekivane promjene u boji borovnica. No, ako pažljivo dozirate sredstvo za dizanje biskvita i uz to u smjesu dodate i malo soka limuna, borovnice će možda ipak ostati plave!
    • Ako želite da unatoč dužem kuhanju voće ostane kompaktne teksture i ne raspadne se, kuhajte ga u tekućini većeg udjela kiselosti od vode, npr. jabučnom soku. Ukoliko pak želite da voće vrlo brzo tokom kuhanja omekani i raspadne se, vodi u kojoj se voće kuha treba povećati alkalnost dodajući malo soli.
    • Da bi od bobičastog voća dobili gusti pekmez, nužno ga je kombinirati s voćem koje sadrži puno više pektina od većine bobica, a to su jabuke, kruške, šljive, dunje i citrusi. Toplina koja se razvije tokom kuhanja, kao i kiselost voća smanjiti će sposobnost zgušnjavanja pektinom, pa je takve pekmeze važno kuhati relativno kratko. Od bobičastog voća jedino brusnice i drijenak sadrže visoki udio pektina, pa se zbog toga kod kuhanja njihov pekmez tako brzo i lako zgusne.

Uživajte u bobičastom voću, a evo i jednog video recepta kako od zrelih jagoda napraviti najbolju kremu!

Šalji dalje!

Ako ti se sviđa ovaj post ili misliš da bi bio drugima koristan, podijeli ga!