Sav život na planetu Zemlji razvio se iz bakterija. Neke bakterije razvile su se, u suradnji s drugim životnim oblicima, u složenije organizme i kompleksne ekosustave. Život je, u svom najzdravijem obliku, ekosustav- raznolikost vrsti koje koegzistiraju i žive u ravnoteži.  No kad je sklad poremećen i ravnoteža narušena ili kad se raznolikost vrsta smanji, ekosustav je podložniji bolestima, a može čak i umrijeti. 

Ovo se može desiti u na razini planeta, u lokalnom ekosustavu ali i na mikro razini- unutar nas, jer ljudsko je tijelo domaćin trilijunima mikroba. Mi smo pravi hodajući ekosustav! Mikrobi brojno nadmašuju ljudske stanice u nevjerojatnom omjeru od deset naprema jedan.  Procijenjeno je da naše tijelo sadrži deset trilijuna ljudskih stanica, a trenutna je procjena da u našem tijelu živi oko 100 trilijuna mikroba. I takvo je stanje svaki dan tokom cijelog života. Nas čine 90% mikrobi i 10% stanice sisavaca. Taj važan mikrobni dio u nama nazivamo našim mikrobiomom. 

Od nekoliko mikrobioma koji postoje na i u ljudskom tijelu (na koži, u ustima, u crijevima, u ušima i u vagini) crijevni mikrobiom najpodložniji je utjecaju naše svakodnevne prehrane. Budući da su naša crijeva prije rođenja sterilna, probavni sustav tek rođenog djeteta nastanjuju mikroorganizmi kojima je beba izložena pri rođenju. Najkvalitetno ‘sijanje’ mikroba dogoditi će se kada je dijete rođeno vaginalnim putem, kada je dojeno i kada često boravi na majci kožom na kožu. Dugo znanstvenici nisu mogli shvatiti zašto majčino mlijeko osim hranjivih sastojaka sadrži i oligosaharide koje beba ne može probaviti, dok nisu shvatili da su upravo oni hrana za bebin crijevni mikrobiom i omogućuju njihiv oprimalan rast i razvoj! U slučajevima kada je dijete rođeno carskim rezom te je izloženo nekim drugim mikroorganizmima dugim boravkom u bolnici ili kada je hranjeno adaptiranim mlijekom, crijevni mikrobiom može biti zasnovan na manje idealnim populacijama mikroba i to djetetu, kasnije tokom života, može uzrokovati zdravstvene probleme. 

Mnoga su novija znanstvena i medicinska istraživanja otkrila da bakterije i gljivice u našim crijevima igraju vrlo važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja. Cjelovita prehrana hrani fermentaciju u našim crijevima, a poznato je da obilna fermentacija u debelom crijevu jedna od ključnih komponenti za ljudsko zdravlje! Budući da se različite vrste mikroba hrane različitim polisaharidima tj. složenim ugljikohidratima, prehrana bogata raznovrsnim cjelovitim žitaricama, mahunarkama, povrćem i voćem podržava bolju probavu i najbitnija je za dugoročno održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja.

Svi navedeni razlozi upućuju na to da je vrijeme da tokom kupnje i odabira hrane koju ćemo jesti mislimo i na naš mikrobiom i zapitamo se što možemo učiniti da ovaj zaboravljeni organ adekvatno nahranimo i tim putem povećamo važnu bakterijsku raznolikost u crijevima? Kako našim kolonijama mikroba možemo pružati najbolje uvjete da crpe energiju i hranjive sastojke iz hrane koju jedemo, da nas zaštite od patogena i da uspješno komuniciraju s našim imunološkim sustavom? Ključnu ulogu u tome imaju prebiotici i probiotici.

Biljna hrana bogata je prebioticima- neprobavljivim škrobom te topivim i netopivim vlaknima koji su daleko najbolja hrana za naše male prijatelje koji žive u debelom crijevu. Dakle, povećanim unosom cjelovitih namirnica biljnog porijekla bogatih prebioticima, a smanjenim unosom namirnica životinjskog porijekla, te izbjegavanjem svih vrsta prerađene hrane potaknuti ćemo rast dobrih bakterija. Osim prebiotika, u organizam možemo unositi i probiotike- blagotvorne mikrobe koji se nalaze u nekoj hrani i dodatcima prehrani. Probitici mogu pozitivno utjecati na naš crijevni mikrobiom, a fermentacija kao metoda pripreme pospješuje bujanje blagotvornih mikroba u hrani i iz tog se razloga prirodno fermentirana hrana smatra korisna za dobru probavu i zdravlje općenito. 

No, još je jedan važan aspekt prehrane često zaboravljen, a to je korištenje sezonskih namirnica. Mnogi mikrobi koji čine naš mikrobiom dolaze upravo iz zemlje koja hrani biljke koje konzumiramo, pa je stoga mikrobiom snažno povezan  sa sezonskim promjenama mikroba unutar zemlje. Moguće posljedice prehrane koja se ne bazira na sezonskim i lokalno organski uzgojenim namirnicama mogle bi biti velike promjene u našem crijevnom mikrobiomu koje uzrokuju lošu probavu, napuhanost, povećanu kiselost, i druge, danas toliko česte, probavne smetnje. Još jedan način ugrožavanja ravnoteže naših populacija mikroba je i pretjerana upotreba antibiotika i antibakterijskih proizvoda za čišćenje.