Uz današnji ubrzani način života sve je teže naći vremena za svakodnevno kuhanje svježih obroka, no ako ipak želimo izbjeći redovito konzumiranje prerađene hrane, gotovih jela i dostavljene pizze, ne preostaje nam drugo nego organizirati se. Jednom tjedno ili barem jednom mjesečno, nužno je odvojiti vremena za nabavku, pripremu i skladištenje svježih namirnica te kuhanje veće količine omiljenih jela koja se mogu čuvati u hladnjaku i zamrzivaču i podgrijati prema potrebi.
Često sam u dilemi oko toga koliko se dugo neke namirnice mogu čuvati u hladnjaku a da ne izgube na kvaliteti, što se može zamrznuti a što ne, koje su posljedice zamrzavanja određenih namirnice na njihov okus i teksturu, mogu li se već jednom zamrznuta jela opet zamrznuti, koja je zdravstveno najsigurnija metoda odmrzavanja, i slična pitanja na koja moram tražiti odgovor u stručnoj literaturi i na Internetu. Često pronađem odgovor i napravim prema uputama, ali n više...
Ukoliko ste u nekom periodu života, iz ovog ili onog razloga, odlučili promijeniti prehranu i odmaknuti se od uobičajenih, klasičnih obrazaca jedenja, a pogotovo ako ste krenuli u smjeru vegetarijanske ili veganske prehrane, neminovno ste se našli u situaciji da odgovarate na vrlo učestalo i iritantno pitanje „A iz koje hrane dobijaš proteine?“
Ako ste se u nekom trenutku u životu odlučili izbjegavati meso i ribu i iskušati se u 'klasičnom' vegetarijanstvu, vjerojatno je sir imao veliko ulogu u uspjehu te tranzicije.
Prije nekoliko godina imala sam prilike sudjelovati na konferenciji Nobel na sveučilištu Gustavus Adolphus u Minnesoti.
Kada prvi puta sa nekim razgovaram o prehrani i dotaknemo temu 'zdrave' prehrane, najčešći komentar koji čujem prije bilo kojeg drugog komentara jest da je zdrava prehrana skupa. Veliki broj ljudi je tog mišljenja, ne uzimajući u obzir da kvalitetna prehrana ne znači nužno korištenje danas popularne 'superhrane' čije su cijene astronomske, kao ni korištenje egzotičnih namirnica iz dalekih krajeva puno skupljih od naših lokalnih namirnica.
Teško da postoji išta zdravije i išta učinkovitije za rješavanje ozbiljnih zdravstvenih problema kod čovjeka od cjelovite prehrane.
Vjerujem da ste čuli za gluten! A tko nije? Čini mi se da danas već i ptičice na grani pjevuše o glutenu, a možda ga čak i izbjegavaju...
Vjerujem da riječ 'superhrana' ovih dana čujete na svakom koraku. Superhrane iskaču sa polica u trgovinama i ljekarnama, vire iz izloga, ladica i novinskih reklama. Svi želimo jesti superhranu jer vjerujemo da ćemo od nje i sami postati super. Vjerujemo da superhrana pojačava našu vitalnost, a ono što zasigurno znamo jest da smanjuje debljinu naših novčanika! Jer cijena superhrane je ono što u vezi nje nije baš tako super. Na kraju mjeseca se zbog superhrane nerviramo, shvatimo koliko smo potrošili, pod stresom smo i onda naša novostečena vitalnost rapidno pada. Dakle, superhrana je vrlo nezgodna. Kako bi samo lijepo bilo da postoji superhrana prerušena u običnu hranu, s običnom cijenom...