Ako ste se u nekom trenutku u životu odlučili izbjegavati meso i ribu i iskušati se u 'klasičnom' vegetarijanstvu, vjerojatno je sir imao veliko ulogu u uspjehu te tranzicije.

Umjesto šnicle- pohani sir! Umjesto miješane pizze- pizza sa četiri vrste sira! Kadgod je trebalo dodatnih proteina, sjetili ste se sira… Kadgod je na jelovniku restorana trebalo izabrati nešto bez mesa, najčešće su vaša odabrana jela plivala u siru i/ili vrhnju…Možda vam se nije baš uvijek jeo obrok prepun sira, ali vjerojatno niste imali izbora.

Gledam vegetarijansku ponudu u jelovniku jednog lokalnog restorana u predgrađu Zagreba. Predjelo: bruschetta sa mozarellom i parmezanom, ili plata sireva. Glavno jelo: ravioli punjeni skutom i parmezanom, ili lazanja s četiri vrste sira i bešamelom, ili njoki sa četiri vrste sira, ili rižot od povrća sa parmezanom. Od velikih salata samo su dvije bez mesa i ribe: veget više...

Prije nekoliko godina imala sam prilike sudjelovati na konferenciji Nobel na sveučilištu Gustavus Adolphus u Minnesoti.

Tada sam se prvi puta susrela sa pojmom supertaster (slobodan prijevod tog termina na hrvatski bio bi super-kušač) na predavanju eksperimentalne psihologinje Linde Bartoshuk sa sveučilišta Yale, koja je ovaj termin i osmislila.

Moj suprug, moj tata i ja sudjelovali smo u eksperimentu u kojem je dr.Bartoshuk svakom sudioniku dala mali komad papira premazan PTU (propylthiouracil) supstancom. Dobili smo uputu da papirić stavimo na jezik i nakon minutu-dvije ispunimo upitnik o svojem doživljaju okusa.

Moj tata i ja papirić smo u istom trenu kada nam je dotakao jezike ispljunuli, jer nam je imao nepodnošljivo gorak okus, dok je moj suprug taj isti papirić žvakao nekoliko minuta i nije okusio ama baš ništa! Nismo tada shvaćali što to točno znači, no na predavanju koje je slijedilo saznali smo sve o super-kušačima, više...

Kada prvi puta sa nekim razgovaram o prehrani i dotaknemo temu 'zdrave' prehrane, najčešći komentar koji čujem prije bilo kojeg drugog komentara jest da je zdrava prehrana skupa. Veliki broj ljudi je tog mišljenja, ne uzimajući u obzir da kvalitetna prehrana ne znači nužno korištenje danas popularne 'superhrane' čije su cijene astronomske, kao ni korištenje egzotičnih namirnica iz dalekih krajeva puno skupljih od naših lokalnih namirnica.

Prema podatcima Nezavisnih Hrvatskih sindikata iz 2012. godine (nažalost to je zadnja godina za koju postoje podatci), prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj raspolagala je sa 7830kn prihoda od kojih se prosječno 40% tj. 3132kn trošilo na hranu.

Budući da se u klasičnoj prehrani sve više koriste rafinirani proizvodi, kupuju se instant juhe i jela, zamrznuti obroci, gotovi sendviči, čokoladice i gazirana pića- te namirnice ne samo da loše utječu na zdravlje, već su dugoročno skupe i čine teret za male obiteljske bu više...

Još u pedesetim godinama prošlog stoljeća istraživanja su ukazala na povezanost zasićenih masnoća iz namirnica životinjskog porijekla i srčanih i drugih ozbiljnih bolesti, te su preporuke upućivale da se umjesto dotad obilnog korištenje maslaca i masti (zasićenih masnoća životinjskog porijekla) u jelu i kuhanju, oni izbace iz prehrane i zamijene biljnim uljima (nezasićene masnoće) i margarinom (nezasićena masnoća pretvorena u trans-masnoću procesom hidrogenizacije).

Znači li to da su masnoće biljnog porijekla puno zdravija alternativa, da nas štite od takvih bolesti i da ih možemo obilno koristiti bez straha od štetnosti po zdravlje?

Odgovor je, naravno, ne!

Kao prvo, važno je odmah, jasno i glasno, istaknuti štetnost margarina. Ova visokorafinirana masnoća, iako biljnog porijekla, sadrži opasne zasićene trans masti nastale hidrogenizacijom koje su zbog svoje sintetičke prirode jednako štetne za krvožilni sustav kao i neka hrana živ više...

Teško da postoji išta zdravije i išta učinkovitije za rješavanje ozbiljnih zdravstvenih problema kod čovjeka od cjelovite prehrane.

Cjelovita prehrana bazirana gotovo isključivo na namirnicama biljnog podrijetla mnogo je učinkovitija u promicanju zdravlja i sprječavanju bolesti od bilo kojeg postojećeg lijeka, operativnog zahvata, dodatka prehrani ili genetskih manipulacija. Kad bi cjelovita prehrana mogla biti pretočena u tabletu, pa da ju možemo uzimati bez uloženog rada i truda, zasigurno bi bila najprodavaniji lijek na svijetu! Ali budući da ona nije komercijalni proizvod, ne promoviraju ju velike marketinške kompanije i ne reklamira se na televiziji, svatko tko se želi kvalitetno hraniti sam mora uložiti vrijeme i novac na traženje informacija i samoedukaciju.

Zamislite da, u pauzi svog omiljenog filma, gledate reklamu za kvalitetne, ukusne i zdrave namirnice poput graha, integralne riže ili npr. luka? Od toga se nijedna kompanija ne bi mogla obogatiti, a bez šarenih pakiranja i velikih obe više...

Vaša pitanja & komentari:

• Potaknuta ovim predobrim programom kao i Dunjinom ponudom aparata koju je složila za nas, odlučila sam uložiti u sokovnik i blender. No, shvatila sam da zapravo ne znam za što su dobri cijeđeni sokovi, a za sto smoothiji, niti po kojem ih principu inače treba konzumirati, dakle i neovisno o detoxu. Tipa : kako na naše tijelo djeluju sokovi, kako smoothiji itd. Namjeravam nastaviti prehranu u ovom stilu i nakon detoks programa, pa me zanimaju svi savjeti i trikovi.
• Blender imam, sad se razmišljam o sokovniku, ali si mislim: zar nije zdravije popiti cijeli smoothie u kojem se nalaze i vlakna?
• Ja imam samo blender i dosad sam svo zelenje stavljala u njega i pravila smoothije. Sad razmišljam o kupnji sokovnika jer sam kroz ovaj detox program shvatila da je neke stvari bolje stavljati u sokovnik. Pa ako može dodatno objašnjenje što u blender, što u sokovnik, to bi bilo super!
• Meni je sokovnik do sada skupljao prašinu, aktivirala sam ga za detox. A blender koristim svakodnevno. Nakon programa definitivno ću i sokovnik češće koristiti, pogotovo za povrće (mrkvu, cele više...