Vaša pitanja & komentari:

• Potaknuta ovim predobrim programom kao i Dunjinom ponudom aparata koju je složila za nas, odlučila sam uložiti u sokovnik i blender. No, shvatila sam da zapravo ne znam za što su dobri cijeđeni sokovi, a za sto smoothiji, niti po kojem ih principu inače treba konzumirati, dakle i neovisno o detoxu. Tipa : kako na naše tijelo djeluju sokovi, kako smoothiji itd. Namjeravam nastaviti prehranu u ovom stilu i nakon detoks programa, pa me zanimaju svi savjeti i trikovi.
• Blender imam, sad se razmišljam o sokovniku, ali si mislim: zar nije zdravije popiti cijeli smoothie u kojem se nalaze i vlakna?
• Ja imam samo blender i dosad sam svo zelenje stavljala u njega i pravila smoothije. Sad razmišljam o kupnji sokovnika jer sam kroz ovaj detox program shvatila da je neke stvari bolje stavljati u sokovnik. Pa ako može dodatno objašnjenje što u blender, što u sokovnik, to bi bilo super!
• Meni je sokovnik do sada skupljao prašinu, aktivirala sam ga za detox. A blender koristim svakodnevno. Nakon programa definitivno ću i sokovnik češće koristiti, pogotovo za povrće (mrkvu, celer) koje do sada nisam stavljala u smoothi jer mi je bilo tvrdo.
• Ako nisam u mogućnosti istovremeno nabaviti i sokovnik na hladno prešanje i blender visoke brzine, što od toga dvoje preporučate nabaviti prvo?

Ovakvih i sličnih pitanja primila sam puno tokom zadnjih nekoliko tjedana (ali redovito ih primam i inače na mail, tokom radionica, i putem facebooka) tako da mislim da je vrijeme za jedno detaljno objašnjenje kako bih vam pomogla u odluci što nabaviti, i odgovorila na dileme koje se pojavljuju.

Ali, jasno nam je da nitko od nas nema takve uvjete života i da život u ovo moderno vrijeme, sa svim svojim izazovima, traži i našu prilagodbu na svim poljima, pa tako i u prehrani.

Blenderi i sokovnici, ali i dehidratori i spiralizatori nam pomažu da u svoju prehranu unesemo toliko važnu raznolikost, pogotovo ako se okrećemo prirodnoj i cjelovitoj prehrani iz koje izbacujemo, ili u kojoj izbjegavamo, cijeli niz rafiniranih proizvoda koji se nude na svakom koraku. Ne želimo se osjećati isključeno, izolirano, i žvakati smeđu rižu i sirovu mrkvu dok drugi uživaju u kruhovima i pecivima, kolačima, sladoledima i svim ostalim ‘divotama’ koje su okusom fine, ali koje nas mic-po-mic (i na veliku žalost mnogih) guraju u ponor zvan bolest…

Dakle jedan od razloga što su nam dodatni aparati potrebni jest da pomoću njih pravimo razne slane i slatke poslastice koje će nas razveseliti, opustiti, psihički i fizički nahraniti, zbog kojih će tijelo biti zadovoljno na kraju obroka, bez osjećaja da nešto propuštamo i bez razočarenja suviše jednostavnim okusima i teksturama hrane pripremljene u skromnim uvjetima koja nije dovoljno stimulirajuća za tijelo koje je svakodnevno izmrcvareno stresovima izvana i iznutra. Eksperimentiranje s novim i drugačijim receptima može nam biti i zabavno, unijeti neki novi polet u kuhanje i pripremu hrane, pa samim time biti i izvor dodatnog veselja i zadovoljstva, ključnih komponenti u ostvarivanju sreće i zdravlja.

OK, ako se slažete da ovo što pišem ima smisla i da su dodatni aparati zaista važni ukoliko se okrećemo jednoj drugačijoj prehrani sličnoj detoks programu koji provodimo, a koja će nas podržati i fizički i mentalno, idemo vidjeti kakvi bi nam trebali biti prioriteti i u što je najisplativije uložiti svoj teško zarađeni novac…

Blender ili sokovnik? Ili oboje?

Za vas koji slijedite detoks program, sjećate se da sam u samoj najavi napisala da vam je za provođenje programa nužno posjedovati kakav-takav blender, a da je sokovnik dobro imati, no da nije nužan.

Nisam naravno mogla od svih očekivati da će brže bolje otrčati i kupiti i blender visoke brzine i sokovnik na hladno prešanje, jer, iako je to idealna oprema za vrijeme detoksa, ali i kasnije, ako težimo zdravoj prehrani, moramo biti realni- ti aparati su skupi, zauzimaju mjesto u kuhinji i iz tih razloga ih ne mogu imati baš svi.

BLENDER VISOKE BRZINE (high speed blender)

Uloga blendera je višestruka. Ne samo da nam koristi za pripremu toliko omiljenih i sveprisutnih smoothija (ili po naški, malo nezgrapno, kašastih sokova), već ga koristimo i u blendanju baršunastih krem juhi, pravljenju mlijeka i maslaca od sjemenki i orašastih plodova, blendanju umaka i preljeva koji obogaćuju svakodnevne obroke, miksanju smjesi za krekere i popečke, pripremi raznih pirea, i za jednu vrlo važnu stvar: pripremu kremastih deserata, torti, sirovih pločica, kuglica i kolačića, kao i u pripremi najbitnije poslastice tokom vrućih ljetnih mjeseci- sirovog sladoleda od zamrznutog voća koji nam pomaže da u potpunosti izbacimo onaj podli i štetni sladoled čiju konzumaciju želimo izbjeći pod svaku cijenu!

Jačina motora blendera visoke brzine za kućnu (ali i profesionalnu) upotrebu kreće se od 950W do 1500W. Sve ispod toga smatra se slabijim aparatom koji će se ‘mučiti’ sa pripremom nekih od gore navedenih jela i čiji će motor vrlo brzo pregoriti ako pretjerano i kontinuirano opterećujemo.

Štapni mikseri su vrlo korisni i praktični, i moram priznati da sam i ja, do unazad nekoliko godina, posjedovala jedino štapni mikser kupljen za 80kn prije 15ak godina, i koji me još uvijek vjerno služi na putovanjima i za neke sitne posliće tokom kuhanja za obitelj ali i za veće grupe ljudi. No njegove su performanse ograničene na miksanje mekih namirnica s velikim udjelom tekućine, a ako pokušate napraviti najobičniji zeleni smoothie ili mlijeko od orašastih plodova, tekstura će biti mrvičasta s komadićima zelenja i orašastih plodova- dakle ne nešto fino i kremasto što bi htjeli konzumirati svaki dan.

Ostali blenderi s posudama mogu nam poslužiti za početak, ali s njima ipak ne možemo pripremiti zahtjevnije stvari poput maslaca, sladoleda, kremica na bazi  orašastih plodova, itd.- svega što zahtjeva jači i izdržljiviji motor.

Ukoliko nemate ni sokovnik ni blender, moj savjet je svakako da prvo uložite u blender visoke brzine, upravo zbog njegove široke primjene koja garantira da ćete ga koristiti češće i da neće skupljati prašinu u nekom zabitom kutku u špajzi. Cijene se kod nas kreću od cca 1700kn, pa sve do vrtoglavih 8000 i više kuna, a razlika među njima je u jačini motora, tehnologiji izrade noževa, kvaliteti posude, glasnoći motora i dizajnu samog aparata. No i oni najpovoljnije cijene s navedenim rasponom snage motora bit će sasvim dovoljni za izradu svih navedenih divotica koje sam navela u tekstu gore.

Što se samih smoothija kao tekućeg obroka tiče: oni su bogatiji vlaknima (jer sastojke samo blendamo i iskorištavamo cijelu namirnicu) i zasitniji su. Namirnice koje je najbolje miksati na taj način je voće, jer, budući da ono sadrži veći udio šećera, važno nam je da su prisutna i vlakna tj. da iskoristimo cijelu voćku kako bi probavljanje bilo sporije, i kako bi razina šećera u krvi nakon konzumacije ostala koliko-toliko stabilna.

No, nedostatak izrade smoothije je što, osim male količine zelenog lisnatog povrća koje se može dodati a da je smoothie i dalje pitak, većina povrća, pogotovo korjenastog i glavičastog, sadrži previše vlakana pa ih nije poželjno dodavati u smoothije osim u vrlo malim količinama (npr. možemo dodati samo ½ manje cikle u napitak od pola litre ako želimo da ostane dovoljno kremast i tekuć da ga možemo s guštom popiti). Što znači da nam konzumacija smoothija ograničava unos povrća koje je puno bitnije u zdravoj i kvalitetnoj prehrani od voća. Tu nastupa sokovnik koji nadopunjuje ovaj nedostatak blendera i zato je tandem blender + sokovnik magična formula za najhranjivije tekuće obroke, što ću vam objasniti u tekstu koji slijedi.

SOKOVNIK NA HLADNO PREŠANJE (cold press juicer)

Vjerujem da ste bar donekle upoznati sa prednostima ovih sokovnika u odnosu na klasične ‘centrifugalne’ sokovnike koji su bučni, zagrijavaju namirnicu koju cijede tj. režu (čime se uništavaju hranjivi sastojci), vrlo su komplicirani za čišćenje, u ostatcima iscijeđenog povrća ostaje puno soka koji bacamo, te nisu u mogućnosti iscijediti sok iz malo žilavijih namirnica poput čvršćeg zelenja.

Ako posjedujete takav sokovnik, može vam i dalje koristiti, ali dugoročno gledano, isplati vam se uložiti u sokovnik na hladno prešanje koji je robusniji, puno je lakši za čišćenje, cijedi maksimum soka iz povrća i voća, te radi na principu mehaničkog gnječenja čime minimalno zagrijava namirnicu koju cijedi, ostavljajući hranjive sastojke gotovo netaknute.

Gledajući izradu sokova, mnogi se zgražaju nad količinom suhe mase tj. vlakana koja izlazi iz sokovnika smatrajući da je to nepotrebno bacanje hrane, jer npr. od 500g mrkve dobit ćemo tek oko 2dl čistog soka mrkve, a sve ostalo bit će vlakna koja u maloj količini eventualno možemo iskoristiti kao dodatak smjesi za sirove krekere ili veganske popečke, ali veći dio ćemo ipak morati baciti (najbolje u kompost), jer jednostavno ne možemo pojesti toliko vlakana.

No, na to ne treba nužno gledati kao na bacanje- cijeđenjem smo dobili čisti koncentrat mrkve s puno više nutrijenata nego bi inače mogli unijeti jedući mrkvu (tko bi mogao pojesti odjednom pola kile mrkve?), a u današnjem ritmu života koji iz nas cijedi zadnje kapi snage, čaša nutritivne bombe u obliku hladno prešanog soka na bazi povrća može značiti razliku između klonulosti i povišene razine energije- poticaja koji nam je toliko potreban u nekim situacijama i stanjima gotovo svakodnevno.

Ako razmišljamo o razlici između sokova i smoothija, stvar je jasna: smoothiji su zasitniji i sadrže više vlakana, sokovi su manje zasitni (iako hranjivi) i ne sadrže vlakna. Kao što sam gore napomenula, blendanje nam dopušta da iskoristimo cijelu namirnicu ali u vrlo ograničenoj količini, dok nam sokovnik pruža mogućnost odvajanja vlakana čime povećavamo količinu unesenih hranjivih sastojaka putem koncentrata u obliku soka.

Kad pričamo o voću i povrću, voće je idealno za blendanje (iz gore navedenih razloga), dok je povrće idealno cijediti jer nam toliko vlakana u prehrani definitivno nije potrebno, pogotovo ako se inače hranimo cjelovitim namirnicama poput sirovog voća i povrća, žitarica i mahunarki koje su sve odreda bogate vlaknima, pa bi nam unos dodatnih vlakna samo nepotrebno opteretilo probavu.

Kako povrće sadrži puno manje šećera od voća, konzumiranje soka od povrća nije toliko problematično kao pretjerano konzumiranje sokova od voća (čak i ako su svježe cijeđeni i kvalitetni) jer kod probavljanja sokova od povrća razina šećera u krvi ne skače u nebo kako to biva kad pijemo puno voćnih sokova. Naravno, mala količina voća u soku dat će slatkoću pomoću koje ćemo lakše popiti sok od povrća, ali zato ja preporučam (a u mojim receptima za tekuće obroke u detoks progamu ste mogli vidjeti i isprobati kako to funkcionira u praksi) da ponekad baza smoothija bude čisti sok od povrća (mrkva, celer, cikla, koraba ili kombinacije) u koji naknadno blendamo malu količinu cijelog voća (npr. jabuku, bobičasto voće, zreli ananas i sl.) i neki dodatak s malim udjelom masnoće (npr. lanene sjemenke, chia sjemenke, šaku orašastih plodova, mlijeko od orašastih plodova i sl.). Na taj način tekućim obrokom hranimo tijelo s velikom količinom nutrijenata iz sirovog povrća (bez nepotrebnih vlakana), malom količino cjelovitog voća i dodanom masnoćom koja će omogućiti bolju apsorpciju hranjivih sastojaka topivih u ulju.

Nadam se da vam napisano sada razjašnjava zašto smatram da je tendem blender + sokovnik najbolja kombinacija! No to sa sobom nosi dodatne izazove: kao prvo moramo uložiti u oba aparata (ovaj detoks vas ipak košta više nego što ste planirali, ha?), a pitate se je li moguće da ćete sada svaki božji dan prljati i blender i sokovnik, kao da nemate već dovoljno posla u kuhinji!

Tu je samo potrebna dobra organizacija: sokovi se ne moraju cijediti svakodnevno. Ja osobno vikendom nabavljam veće količine osnovnog povrća (npr. za nas dvoje otprilike 2,5kg mrkve, 1,5kg korijena celera, 800g korabe, 1,5 kg cikle) pa cijedim veću količinu soka odjednom dva do tri puta tokom tjedna, skladištim sok u staklenim bocama/staklenkama, čuvam u hladnjaku i koristim po potrebi.

Isplaniram si tjedni meni za tekuće obroke tako da upotrebu iscijeđenog soka rasporedim po danima kako ne bi neprestano pila iste sokove i pravila iste smoothije. Idealno bi bilo da taj čas napravimo sok i odmah ga popijemo ili od njega izblendamo smoothie, ali nema idealnog! A ovo rješenje je puno bolje od doručka u pekari na putu do posla! Zamislite koja razlika u unosu hranjivih sastojaka i u kvaliteti obroka koji konzumiramo i pomoću kojeg tijelo radi sve do ručka…

Mislim da sam dotakla sve važno što imam reći o sokovnicima i blenderima, pa idem još sad samo kratko o napravicama zvanima dehidrator i spiralizator.

DEHIDRATOR LADIČAR

Neki od vas su sigurno u šupama i špajzama roditelja ili kod bake naišli na plastični kružni dehidrator na nekoliko razina koji se koristi za sušenje ljekovitog bilja za čaj, čipseva od povrća, začina, gljiva, suhog voća i sl. Ti su dehidratori pristupačne cijene i mogu poslužiti za neke stvari, ali nažalost ne i za kerefeke kao npr. sirove ‘kruhove’ i krekere, podloge za sirove kolače, kolačiće i pločice a upravo zbog njegovog oblika tj. kružnih tacni s rupom u sredini. Za to nam je potreban dehidrator ladičar s ladicama sličnim tepsijama iz pećnice, uz dodatak folija i mrežica koje koristimo ovisno o tome što sušimo. Velika prednost dehidratora je ta što dosta precizno možemo kontrolirati temperaturu sušenja, sve što sušimo zadržava maksimalnu količinu hranjivih sastojaka (za razliku od pečenja u pećnici pri visokim temperaturama), te je potrošnja struje daleko manja od struje potrošene za višesatno sušenje tj. pečenje u pećnici na nižoj temperaturi.

Generalno nam je za kućnu upotrebu sasvim dovoljan dehidrator s manjim brojem ladica (4), ali nedostatak je glomaznost dehidratora (veliki je recimo kao niža mikrovalna pećnica, ali još duži) i ipak dok suši bruji, a cijelom kućom se razvija miris sastojaka koje sušite (npr. kad pravim krekere od luka bazdi mi cijela špajza, hodnik a i odjeća koja visi u hodniku kasnije ima aromu luka…). Pa ako živite u manjem prostoru bez mogućnosti sušenja na npr. balkonu, možda dehidrator trenutno nije najbolja opcija za vas.  Ja glasam za kupnju dehidratora kad se radi o ljudima koji su zaista ‘zagrizli’ u zdravu prehranu, donijeli jasnu i svjesnu odluku da u svom životu više ne žele konzumirati klasične kruhove i krekere, i koji za taj aparat u svom životnom prostoru imaju mjesta i uvjete. Sigurno ćete ga rjeđe koristiti od blendera i sokovnika, što ne znači da ga nije vrijedno imati u svoj kolekciji kuhinjskih ljubimaca!

SPIRALIZATOR

Imate sljedeće dvije opcije:

• ručno ‘šiljilo’ za povrće koje i ja posjedujem i koji vam može poslužiti ako često putujete, nemate mjesta u kuhinji ili volite kupovati male dizajnerske gadgete. Nedostatak ovog spiralizatora je taj što možete praviti špagete jedino od korjenastog povrća (mrkva, daikon) i tikvice, jer zbog svog oblika prima samo duguljasto povrće.

• Veći spiralizator je super jer iz njega možete raditi špagete od svog korjenastog ali i od tvrđeg okruglog povrća (cikla, koraba, celer i sl.) i naravno od tikvica, a osim noža za rezance ima i razne druge korisne (ali ne i nužne) dodatke za rezanje. Lako se pere i nije tehnički kompliciran tako da je i mala vjerojatnost da će se brzo pokvariti. Nedostatak ove spravice je njegova veličina- u ormaru će vam zauzeti više mjesta od ručnog spiralizatora, pa to može predstavljati problem za one s ograničenim životnim prostorom.

Ukoliko ste zainteresirani za kupnju bilo kojeg od navedenih kuhinjskih aparata, imate mogućnost sudjelovati u grupnoj kupnji po povoljnijim cijenama.
Za detalje me možete kontaktirati preko kontakt stranice ili direktno na dunja@dunjagulin.com

-THE END- ilitiga -KRAJ PRIČE-